10 fascinantnih činjenica o zubima

Danas vas upoznajem s 10 zanimljivosti o zubima. Gotovo sam sigurna da za neke nikada niste čuli. Smjestite se udobno u naslonjač kod kuće ili na ležaljku u debelom hladu uz osvježavajuće piće i saznajte fascinantne činjenice o zubima.

Pišem o jedinstvenim karakteristikama zuba, o tome kako su se stari Kinezi borili protiv zubobolje, o drevnim Egipćanima i njihovoj metodi plombiranja zubi, o novorođenčadi koja se rađa sa zubima, ali i o ljudima kojima nikada nisu izrasli neki trajni zubi te o dvama najskupljim zubima svih vremena, kojima ni zub vremena nije naštetio. 😉 Kako je vrijeme prolazilo, tako su dobivali na cijeni. Pripadali su dvojici slavnih Engleza. Pitate se kome? Bacite se na čitanje, zuboljupci!

 

  1. Zubi su najdugovječniji organi ljudskog tijela.

Znate li da je zub organ i to vrlo kompleksno građen organ? Njegova se struktura sastoji od tvrdih tkiva (cakline, dentina, cementa) koja okružuju centralno meko tkivo (pulpu). Za razliku od ostalih organa, kako u čovjeka tako i u životinja, zubi su najdugovječniji organi.

Možemo ih izgubiti zbog nemara ili traume. Neadekvatna i neredovita oralna higijena te neposjećivanje stomatologa radi preventivnog pregleda i skidanja zubnog  kamenca, stvaraju idealnu klimu za razvoj karijesa i gingivitisa, a potom i parodontitisa. No ako pravilno i redovito četkamo zube od malih nogu, svakoga dana ujutro i navečer, redovito posjećujemo stomatologa tj. kontroliramo svoje oralno zdravlje, zubi nam mogu biti dobri doživotni suputnici. Za razliku od drugih organa koji propadaju nakon smrti, zubi su gotovo neuništivi.

 

  1. Otisak zuba jedinstven je kao otisak prsta.

Jedna od zanimljivosti o zubima jest njihov jedinstven otisak. Naime, nitko na svijetu nema identičan otisak zuba, pa ni jednojajčani blizanci. To je nešto što je svojstveno svakoj osobi, bez obzira koliko joj jake genetske veze bile sa srodnicima. Dakle, zubi su po tom pitanju kao i prsti. Koliko je jedinstven i neponovljiv nečiji otisak prsta, toliko je jedinstven i neponovljiv i njegov otisak zuba.

Upravo je zato, uz DNK (DNA) i otisak prsta, otisak zuba najvjerodostojniji dokaz identiteta neke osobe u forenzici. Potpuno ispunjen stomatološki karton pacijenta može uvelike pomoći forenzičarima, ponekad čak i biti od presudne važnosti u identificiranju žrtve rata ili zločina. Analizom zuba identificiraju se žrtve kada to nije moguće utvrditi putem DNK. Svaki je stomatolog dužan redovito ažurirati i voditi kartoteku pacijenata, što znači, upisati sve zahvate i čuvati sve RTG/CT snimke i medicinsku fotodokumentaciju.

 

Tijekom identifikacije fosilnih ostataka paleontolozi analiziraju zube. Brojna nalazišta iz raznih epoha pokazuju kako od čovjeka ostaju samo skelet i zubi. Možda baš zato što su slične građe. Naime, zub sadrži 32 % organskih tvari (kolagena vlakna i osnovna tvar) i 68 % anorganskih tvari. Kosti i zubi čvrsti su i sadrže kalcij, no kosti su u prednosti jer zarastaju. Nažalost, sa zubima to nije slučaj. Kamo sreće da je tako! Kada vam se zub ošteti, ne preostaje vam ništa drugo nego pravac stomatologu.

 

  1. Caklina je najtvrđi dio tijela

Caklina jest najtvrđi dio zuba. Pokriva vanjsku površinu. Zahvaljujući njoj žvačemo i ništa nas ne boli jer djeluje kao štit mekanijim dijelovima zuba. Znate li da je tvrđa i od kosti? No jeste li znali da je ujedno i najtvrđi dio ljudskog tijela? Zvuči pomalo nevjerojatno, ali to je točno. Ovo je možda i jedna od najnevjerojatnijih zanimljivosti o zubima. Kada to kažem pacijentima, gotovo se svi iznenade. Tvrdoća cakline iznosi 5 po Mohsovoj ljestvici tvrdoće minerala od 1 do 10. Znamenka 10 pripada najtvrđem mineralu – dijamantu.

Caklina je izuzetno čvrsto mineralno tkivo jer sadrži 94 – 96 %  minerala (neorganskih tvari) te 4 – 6 % vode i organskih tvari. Sastoji se od heksagonalnih staklenih prizmi promjera 3 – 6 μm, tj. od velikih, vrlo kompaktnih, zbijenih kristala kalcijeva hidroksiapatita na koje su vezani ioni: karbonata, magnezija, natrija, kalcija… Ti su kristali uklopljeni u mrežu čvrstih vlakana. Samu vanjsku površinu cakline prekriva cuticula dentis ili omotač. Zahvaljujući svom sastavu caklina je otporna na djelovanje: enzima, kiselina i drugih korozivnih tvari. Ona je prva i najvažnija linija obrane od prodora bakterija i stvaranja karijesa.

Nažalost, troši se tijekom života.

 

  1. Dentin i cement obnavljaju se tijekom života.

Dentin se nalazi odmah ispod cakline i određuje boju zuba. Prožet je sitnim kanalićima, a njegovu građu sačinjavaju: 70 % mineralne tvari, 20 % organska tvar te 10 % voda. Zbog svojih je elastičnih svojstava dobar potporanj caklini. Cement pokriva dentin u korijenu zuba, a njegova je uloga povezivanje zubi i čeljusti. Po svojoj je strukturi sličan kostima jer sadrži 33 % organskih i 45 % anorganskih tvari te 22 % vode.

I dentin i cement imaju mogućnost cjeloživotne reparacije, što znači da se neprekidno obnavljaju. Šteta što nije tako i s caklinom! U tom slučaju za sanaciju zuba ne bi trebala plomba ili liječenje zuba.

Ako primijetite karijes, ne čekajte i nemojte misliti da će proći sam od sebe. On će polako, ali sigurno, nagrizati vaš zub, a neredovita oralna higijena i uživanje u nezdravoj hrani (grickalice, slatkiši i gazirana pića) samo će mu pripomoći u bržem destruiranju zubne cakline i dentina. Naručite se na pregled i sanirajte štetu dok još karijes nije zahvatio pulpu. U protivnom će sanacija zuba trajati duže. Endodontski je zahvat neugodniji i skuplji. Osim toga, ako plomba nije dostatna da se nakon liječenja zatvori zub, mora se izraditi zubna krunica, što je dodatni trošak.

 

  1. Pergament za bolne zube

Naš narod od davnina liječi zubobolju rakijom, dok su stari Kinezi koristili vrlo neobičan običaj. Naime, kada bi ih počeo mučiti zub, koristili su pergament. Da, dobro ste pročitali! Nastavak je još zanimljiviji. Kinezi, uistinu, imaju potpuno drugačiju filozofiju, pogled na svijet, pa i na medicinu. Hajde, da vidimo kako su rješavali problem zubobolje! Maleni pergament omotavali bi oko problematičnog zuba. Najbolji dio tek dolazi. Na pergamentu su pisale zagonetke i molitve za ublažavanje bolova.

Ovo je jedna od zanimljivosti o zubima, za koju se i laici i profesionalci pitaju kako li je samo čovjek došao na tu ideju. Što mislite, je li ova metoda uspjela riješiti stare Kineze muka po zubu? 😉

 

  1. Plombe nisu inovacija modernog doba.

Da je netko napravio anketu o nastanku zubne plombe, velika većina odgovorila bi da se to dogodilo u  19. ili 20. stoljeću. No plombe su mnogo starije. Arheolozi su ih otkrili na egipatskim mumijama. Naravno, drevni Egipćani nisu koristili ni kompozitni ni  amalgamski ispun, a još manje inlayonlay ili overlay – keramičke plombe.

Koristili su druge vrste materijala za saniranje karijesa i zatvaranje zuba. Arheolozi su detektirali smolu i malahit. A znate li što su koristili u slučaju parodontoze da ne izgube rasklimane zube? Ni manje ni više nego vrlo skup materijal koji se ne tako davno koristio i u modernoj stomatologiji – zlato. Dakle, zlatnom su žicom povezivali i učvršćivali rasklimane zube držeći ih tako na okupu.

 

 

  1. Zameci zuba formiraju se prije rođenja.

Jeste li znali da se zameci zuba počinju formirati prije rođenja? Ljudsko je tijelo nevjerojatan fenomen. Dijete se razvija u sigurnosti majčine utrobe, ali se paralelno s njime počinju razvijati i njegovi prvi zubi. Naime, zameci mliječnih zubi počinju se formirati već u 6. tjednu trudnoće. Znanost je dokazala da su mliječni zubi nerođenog djeteta mineralizirani već do 4. mjeseca. No ono što mi je još fascinantnije, jest sljedeća činjenica – pri samom kraju trudnoće već se mineraliziraju trajni zubi.

 

  1. Neka se djeca rađaju sa zubima.

Znam, zvuči nevjerojatno, ali i to se događa. Doduše, rijetko, na 2000 – 3000 porođaja rađa se jedno novorođenče s tzv. natalnim zubima. Ovo je jedna od zanimljivosti o zubima koja je i mene fascinirala kada sam za vrijeme studija na Stomatološkom fakultetu prvi put čula za tu pojavu.

Najčešće je riječ o centralnim sjekutićima s vrlo slabim korijenom, koji uglavnom niču u donjoj čeljusti. Nisu dobro formirani, često su klimavi, a za desni su vezani mekim tkivom. Uzrokuju nelagodnost majci i povredu dojke tijekom dojenja, ali isto tako iritiraju i oštećuju bebin jezik. Vađenje natalnih zuba preporučuje se u slučaju kada se zub klima da ga dijete ne bi progutalo i ugušilo se.

Evo, još zanimljivosti o natalnim zubima!

Znate li da su se Napoleon Bonaparte, Julije Cezar, Hanibal, Luj XIV, Richard III i Shakespeare rodili s jednim ili dvama zubima? Moj je zaključak da je očito već od rođenja bilo naznaka da su posebni! 😉

 

Rekorder po broju natalnih zuba

Rekorder po broju natalnih zuba jest Indijac Prayan Sharma, koji je rođen s čak 7 zuba. Svi su izvađeni da ih dijete ne bi progutalo ili se ugušilo. Budući da je bila riječ o novorođenčetu, nije se mogla primijeniti totalna, već isključivo lokalna anestezija i to tako da su u 3 dana obavljena 2 zahvata. Tijekom prvog posjeta izvađena su 4 zuba, a u drugom posjetu preostala 3 zuba.

 

Prvi zubići

Postoje i tzv. neonatalni zubi, koji niču tijekom prvih mjesec dana od rođenja djeteta.

Kad već spominjem bebe i prve zubiće, uobičajeno je da mliječni zubi niču u prvih šest mjeseci života, uglavnom između šestog i osmog mjeseca. Neka vas ne zabrinjava ako je djetetu niknuo prvi zub već u 3. mjesecu ili je još bezubo s 10 – 12 mjeseci. Svako dijete ima svoj bioritam razvoja. Do treće godine  trebalo bi imati svih 20 mliječnih zuba.

I još jedna mala zanimljivost! Kao što je slučaj s razvojem, tako je i slučaj s nicanjem zubi. Djevojčicama ranije počinju rasti zubi. 😉

 

  1. Nekim ljudima ne izrastu svi trajni zubi.

Da, i to se događa. Pritom ne mislim na umnjake, koji su u današnje doba postali suvišni tj. zubi bez konkretne funkcije. S obzirom na to da se zbog evolucije i drugačijeg načina prehrane (ne jedemo više isključivo sirovu hranu) ljudska vilica smanjila, suzila, umnjaci često nemaju dovoljno mjesta za nicanje ili razvoj, pa stvaraju velike probleme – učestale upale i bolove. U tom slučaju preporučujem alveotomiju tj. kirurško vađenje zuba.

Kod ljudi kod kojih nema zametaka umnjaka, očito je evolucija ubrzala stvari. No problem se javlja kod osoba kod kojih nikada nije niknuo neki drugi trajni zub, čiji se zametak uopće nije razvio ili je zub ostao impaktiran u čeljusti zbog fizičke prepreke ili nekog drugog razloga. Tada na njihovom mjestu ostaju mliječni zubi.

Na ortopanu se lako može provjeriti postoje li uopće zameci trajnog zuba ili, u slučaju da zametak postoji, može li se zub oralnokirurškim putem osloboditi kako bi mogao početi nicati. Najčešće je riječ o drugim sjekutićima i drugim pretkutnjacima.

 

  1. Najvrjedniji zubi svih vremena pripadali su dvojici slavnih Engleza.

Najvrjedniji zubi na svijetu pripadali su dvojici slavnih Engleza, koji su živjeli u različitim vremenima. Prvi je fizičar sir Isaac Newton,  a drugi glazbenik John Lennon. Da se radilo o zubima nepoznatih ljudi, nikada se ne bi našli na aukciji u Londonu i ne bi postigli basnoslovne iznose. Moram priznati da su me postignute cijene, malo je reći, šokirale. U usporedbi s njima, cijena najskuplje zubne krunice izrađene od cirkonkeramike prava je sitnica.

 

 

Koliko je vrijedan Newtonov zub?

Newton je doživio 84 godine. Izgubio je samo jedan zub, koji se 1816. prodao za nevjerojatnih 730 funti (tada 3.633 dolara), što u današnjoj vrijednosti iznosi oko 36.000 dolara. Vlasnik najskupljeg zuba na svijetu dao je izraditi zlatni prsten u kojem, poput raskošnog dijamanta, centralno mjesto ima zub slavnog fizičara. Navodno ga je nosio do kraja života. Zbog cifre koju je postigao, zub je ušao u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda. Nepoznato nam je ime njegova novog vlasnika kao i to kakva je današnja sudbina prstena. Nosi li ga kao prethodni vlasnik ili ga brižljivo čuva u nekom sefu?

 

Koliko je vrijedan Lennonov zub?

Zub Johna Lennona prodan je 2011. godine za 19.000 funti (31.200 dolara), također na aukciji. Bio je to dar koji je Lennon poklonio svojoj domaćici Dorothy (Dot) Jarlett 1960-ih. Slavni glazbenik dao joj je zub da ga baci, ali se potom predomislio te joj predložio da ga zadrži i da svojoj kćeri, njegovoj velikoj obožavateljici. Iako je kutnjak bio previše krhak da bi se identificirao putem DNK analize kao Lennonov zub, vlasnik aukcijske kuće Omega, vjerovao je na riječ Lennonovoj domaćici. Očekivao je da će zub postići iznos od 16.000 dolara, ali stvarna prodajna cijena bila je dvostruko viša. Kupio ga je kanadski stomatolog Michael Zuk, autor knjige Confessions of a Former Cosmetic Dentist.

Saznajte klikom na poveznicu https://ideacity.ca/video/john-lennons-molar-michael-zuk-dds/ zašto je izdvojio toliko novaca za taj oštećeni zub.

 

 

Želite li saznati još neke zanimljivosti o zubima?

Nadam se da sam vas i danas nečemu naučila, ali i zabavila. I sama sam se dobro provela istražujući zanimljivosti o zubima. Našla sam još mnogo toga interesantnog, ali to ostavljam za neki novi blog. Preporučujem vam da pročitate tekst koji razbija 10 mitova o zubima. Uz moje savjete ispravite pogrešne navike. Čuvajte svoje zube kao oko u glavi, redovito ih održavajte kod kuće, ali i u stomatološkoj ordinaciji. Kada me posjetite idući put, ispričat ću vam jednu od brojnih dentalnih anegdota. 😉

Kontaktirajte nas

    Korištenjem ovog obrasca pristajete na uvjete korištenja internet stranice te potvrđujete da ste upoznati s zaštitom podataka www.cdmz.hr


    Stojimo Vam na usluzi



    Kontakt:
    Tel: 023/77 99 39
    E-mail: info@cdmz.hr


    Adresa:
    Ul. postrojbi specijalne policije 21,
    2300, Zadar


    Radno vrijeme:
    PON-PET: 08 - 20 sati
    SUB: po dogovoru


    Odjaviti se možete u svakome trenutku. Pročitajte više o načinu na koji se koriste Vaši podaci na poveznici.

    © 2024 Centar dentalne medicine Zadar
    Nazovite nas
    Kako do nas